Belgrade
Beograd je grad na raskrsnici reka Save i Dunava, star sedam hiljada godina. Sava dolazi sa zapada, a Dunav dolazi sa severa spajajući svoje vode da nastave ka istoku. Tvrdjava, izgrađena na visokom tlu, nadgleda ušće ove dve reke. Beograd je bio razoren oko šezdeset puta, ali uvek se ponovo podizao iz svoje zgarišta.



O Srbiji
Istorija
Srbi su se naselili na Balkanskom poluostrvu u VI i VII veku i prihvatili hrišćanstvo u IX veku. Prva srpska država osnovana je u XII veku. Do XIV veka, pod vlašću cara Dušana postala je najmoćnija država na Balkanu.

Nakon što je Srbija poražena u bitci na Kosovu 1389. godine, bila je apsorbovana u Otomansko carstvo.
Kroz XIX vek, njena borba protiv otomanske vlasti se intenzivirala i 1878. godine Srbija je stekla nezavisnost nakon što je Rusija porazila Otomanske Turke u rusko-turskom ratu 1877-1878.
Prvi svetski rat je počeo na Balkanskom poluostrvu 1914. godine nakon atentata na nadvojvodu Franca Ferdinanda Austrijskog, što je dovelo do Austrijeve deklaracije rata protiv Srbije. U roku od nekoliko meseci, mnoge evropske zemlje su bile u ratu.
Nakon Prvog svetskog rata 1918. godine, Srbija je postala deo Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, pod vlašću kralja Petra I Srbije koji je bio prvi vladar dinastije Karađorđević. Njegov sin Aleksandar I je preuzeo vlast 1921. godine.
Naziv zemlje je promenjen u Jugoslavija 1929. godine.


1941. godine, počeo je Drugi svetski rat, nacisti su okupirali zemlju, a mladi kralj i njegova vlada su pobegli.
1945. godine, nakon rata, monarhija je ukinuta i formirane su Federativne Narodne Republike Jugoslavije sa Josipom Brozom Titom kao premijerom.
Tito je postao predsednik 1953. godine i doživotni predsednik prema izmenjenom ustavu usvojenom 1963. godine.
Srbija je ponovo postala nezavisna država 2006. godine, nakon što je Crna Gora napustila uniju formiranu nakon raspada Jugoslavije 1990-ih.
Srbija je članica Ujedinjenih nacija, Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi i Saveta Evrope.
Kultura
Srbija je jedna od najkulturno raznovrsnijih zemalja u Evropi. Granice između velikih carstava prolazile su kroz teritoriju današnje Srbije tokom dugih perioda u istoriji: između istočne i zapadne polovine Rimskog carstva; između Kraljevine Ugarske, Bugarskog carstva, Franačkog kraljevstva i Vizantije; i između Otomanskog carstva i Austrougarske (kasnije Austro-Ugarske). Kao rezultat toga, dok je severno područje kulturno "Srednjoevropsko", južno je više "Orijentalno". Naravno, oba regiona su međusobno uticala jedan na drugi, pa je razlika između severa i juga u nekoj meri veštačka.


Srpski maniri i običaji
Srbija je zemlja ljubaznih i toplih ljudi, gde je gostoprimstvo najdraža obaveza svakog domaćina, gde će se sve učiniti kako bi se gost osećao kao kod kuće.


Pozdravljanje ljudi
Rukovanje, obavljeno desnom rukom, običaj je kada se upoznajete ili srećete nekoga bilo kog pola.
Kada ljudi prvi put sretnu, kažu svoje ime, rukuju se i kažu "Drago mi je" što znači Drago mi je da te upoznam. Ako ste sedeli, ustanite kada sretnete ljude, posebno žene i starije muškarce.
Kada se sretnete nakon dužeg vremena ili prilikom nekog slavlja poput rođendana, srpski običaj je da se tri puta poljubi na izmenjene obraze dok se rukuje. Naravno, niko neće zameriti ako se poljubi samo jednom ili dva puta dok se pruža dug i iskren zagrljaj.
Srbi su, uopšteno, otvoreni, prijateljski nastrojeni i direktni.
Posete domaćinstvima
Pošto su Srbi dobri domaćini, pozvaće vas da ih posetite kod kuće. Po dolasku u nečiji dom bićete počašćeni kafom, sokom i rakijom. Ne propustite da probate ukusne slatke kompote "slatko", od kojih bi trebalo uzeti samo kašiku zajedno sa čašom vode. Prilikom prvog ulaska u dom običaj je doneti simbolični poklon, flašu alkoholnog pića, raznovrsne čokolade, cveće ili slično. Ponekad će vam biti poslužen hleb i so, što je običaj dobrodošlice za gosta, posebno u ruralnim područjima.
U Srbiji, tostovi se obično prave sa tradicionalnom rakijom, često domaćom. Tostovi se prave udaranjem čaša, uspostavljanjem direktnog očnog kontakta i glasnim proklamovanjem "Živeli!" Govor se obično održava samo na formalnim prilikama, obično od strane domaćina, ali i gost može dati jedan.
Tokom obroka nemojte ni jednog trenutka oklevati da ponovo poslužite ako vam se jelo dopada. Jela (predjelo, supa, glavno jelo, desert) prate reči "Prijatno" i odgovor "Hvala, takođe".


Poseta za Slavu
Najveća čast za svakog gosta je biti pozvan na "slavu", proslavu dana svetitelja porodice.
Ne zaboravite da donesete simbolični poklon, poput boce vina ili cveća. Konvencionalni pozdrav je "Srećna slava", praćen poljupcima tri puta na izmenjene obraze dok se rukujete. Biće vam ponuđeno "žito", ceremonijalna poslastica od pšenice, šećera i orašastih plodova; treba da napravite znak krsta (ako ste hrišćanin), uzmete jednu kašiku i ostavite je u čaši vode. Sve što treba da uradite nakon toga je da uživate u gostoprimstvu.
Visiting Churches and Monasteries
The main religion in Serbia is Christian Orthodox. There are also other religious communities in Serbia: Islamic, Roman Catholic, Protestant, Jewish and other.
Upon visiting churches and monasteries you are required to act politely, not to laugh or raise your voice too loud or to use mobile phone while you are in the church or monastery. The dress code doesn’t allow shorts or mini-skirts, which could be a problem in summertime. When entering, take your hat off. If your visit coincides with a service, you can enter, but stand in one place and don’t walk around. On all occasions women are not allowed in the altar space behind the iconostasis. Ask for permission if you want to take pictures with a flash, especially in the church.
Hrana i Piće
Srbija ima mnogo toga da ponudi hedonistima, a izlazak u restorane da biste probali lokalne ukuse je nezaboravno iskustvo i vrhunac za mnoge posetioce. Obezbedite da probate lokalna jela.
Srpska kuhinja odražava istorijske uticaje u ovom području, gde su dominantni orijentalni i slovenski ukusi. Lokalni favoriti su ćevapčići (male rolnice od mešanog mlevenog mesa), koje se jedu sa običnim lukom i toplim hlebom, pljeskavica i sve vrste roštiljskog mesa.
Nemojte propustiti da probate sarmu (punjeni kupus, mleveno goveđe i svinjsko meso sa pirinčem umotano u kiseli kupus ili vinove loze), punjene paprike, srpski pasulj, podvarak (pečeno meso u kiseloj kupusu), musaku (mleveno svinjsko ili goveđe meso pomešano sa jajima i krompirom, pa zatim pečeno), gibanicu (kore sa jajima, sirom i zatim pečeno), proju (proja), itd.


Poznati domaći alkoholi su šljivovica (šljivovača) i lozovača (grožđevača).
Ako imate sreće da budete pozvani na večeru kod srpske porodice, nemojte oklevati da prihvatite! Takav poziv uvek je iskren, jedenje domaćih obroka uvek otvara potpuno nov spektar ukusa i aroma, a šljivovica koja se nudi gostu u srpskom domu uvek je čista, jaka i prirodna!
Plaćanje računa u restoranima veliki je deo srpske mentalitet. Domaćin skoro nikada neće dozvoliti gostu da plati ručak, večeru ili piće jer je običaj da domaćin pokrije sve troškove kao znak gostoprimstva.
Delenje plaćanja za stolom, osim kada nema novca, ne smatra se društvenim. Možete zatražiti da naručite rundu nakon što ste uživali u nekoliko plaćenih pića koje su vam ponudili domaćini.
Nightlife
Beograd je poznat po noćnom životu i smatra se Balkanskim Njujorkom koji nikada ne spava. Često nazivan „Gradom greha“, Beograd je centar nezaboravne zabave i razbibrige. Čak i najpoznatiji turistički vodič „Lonely Planet“ uvrstio je Beograd na prvo mesto liste najboljih gradova na svetu za noćni provod. Isti slučaj je i sa ostalim gradovima u Srbiji. Za razliku od ostatka Evrope, u Srbiji ne postoji nijedan dan u nedelji kada ne možete izaći u provod, i to važi za sve generacije, sve stilove života, muzičke ukuse i dostupne budžete. Nakon burne noći, negde oko tri ili četiri sata ujutru, ljudi nastavljaju u potrazi za roštiljem ili „burekom“.

Klima
Klima Srbije varira između kontinentalne klime na severu, sa hladnim zimama, i vrućih, vlažnih leta sa dobro raspoređenim padavinama, i više jadranske klime na jugu sa vrućim, suvim letima i jesenima, i relativno hladnim zimama sa obilnim unutrašnjim snežnim padavinama. Razlike u nadmorskoj visini, blizini Jadranskog mora i velikim rečnim basenima, kao i izloženost vetrovima, uzrokuju klimatske razlike. Vojvodina ima tipičnu kontinentalnu klimu, sa vazdušnim masama iz Severne i Zapadne Evrope koje oblikuju njen klimatski profil. Južna i jugozapadna Srbija su pod uticajem mediteranske klime, međutim Dinarske Alpe i druge planinske lance doprinose rashlađivanju većeg dela toplih vazdušnih masa. Zime su prilično hladne u Sandžaku zbog planina koje okružuju taj plato.
Opšte informacije:
- Zvanični naziv: Republika Srbija.
- Glavni grad: Beograd (Beograd), sa populacijom od preko 1.600.000.
- Geografski položaj: Jugoistočna i Centralna Evropa, Balkansko poluostrvo, Zapadni Balkan.
- Površina: 88.509 km².
- Klima: Umjereno kontinentalna.
- Stanovništvo: (isključujući Kosovo i Metohiju) preko 7.000.000.
- Religija: Glavna religija u Srbiji je istočno-pravoslavna hrišćanska 85%, rimokatolička hrišćanska 5.5%, muslimanska 3.2%, protestantska, jevrejska i ostale.
- Vlada: Demokratska Republika. Predsednik i Parlament se biraju svake četiri godine na opštim izborima.
- Jezička pripadnost: Zvanični jezik je srpski.
- Zvanično pismo: Zvanično korišćeno pismo je ćirilica, ali se koristi i latinično pismo.
- Na područjima naseljenim etničkim manjinama, jezici i pisma manjina su u zvaničnoj upotrebi, kako propisuje zakon.
Korisne informacije:
- Vremenska zona: Srednjoevropska vremenska zona
- Lokalno vreme je GMT +2 (od marta do septembra);
- GMT +1 (od oktobra do februara).
- Valuta: Zvanična valuta je srpski dinar (RSD) – 1 dinar
- Novčići: 1, 2, 5, 10 i 20 dinara
- Novčanice: 10, 20, 50, 100, 200, 1000, 2000 i 5000 dinara
- Naponsko napajanje: 220 V, 50 Hz
- Voda: Bezbedna za piće
- Međunarodni pozivni broj: +381
- Nacionalni internet domen: .rs
- Nacionalni kod vozila: SRB
Važni telefonski brojevi
- Policija: 192
- Vatrogasci: 193
- Hitna medicinska pomoć: 194
- Pomoć na putu: 1987
Smeštaj: Hoteli, hosteli, moteli, odmarališta, planinske kuće i druge vrste smeštaja.
Bankarske ustanove:
Većina banaka radi od 9 sati ujutru do 17 sati radnim danima, i od 9 sati ujutru do 13 sati subotom. Obično nedeljom postoji dežurna filijala koja radi 24 sata.
Pošte:
Većina pošta radi od 8 sati ujutru do 19 sati radnim danima, i od 8 sati ujutru do 14 sati subotom. Obično nedeljom postoji dežurna pošta koja radi 24 sata.
Prodavnice prehrambenih proizvoda:
-
Radnim danima od 6 ujutru do 9 uveče (neke do 10 uveče)
-
Subotom od 6 ujutru do 9 uveče (neke do 10 uveče)
-
Nedeljom od 6 ujutru do 3 popodne
-
Postoje i prodavnice prehrambenih proizvoda koje rade 24 sata
Pijace:
-
Otvorene svakodnevno od 6 ujutru do 10 uveče
Tržni centri:
-
Svakodnevno od 10 ujutru do 10 uveče
Benzinske stanice:
-
Radno vreme 24 sata dnevno
Zdravstvene ustanove:
-
Radnim danima od 7 ujutru do 7 uveče
-
Subotom od 7 ujutru do 1 popodne (neke do 7 uveče)
-
Postoje bolnice i klinike koje rade 24 sata dnevno
-
Bolnice i ambulante obično rade 24 sata dnevno.
-
Privatne lekarske ordinacije su česte, a hitna medicinska pomoć je dostupna svuda 24 sata dnevno.
Apotekе:
-
Radnim danima od 8 ujutru do 8 uveče
-
Subotom od 8 ujutru do 3 popodne
-
Nedeljom, samo odabrane apoteke
-
Postoje i apoteke koje rade 24 sata dnevno
Muzeji:
-
Većina je zatvorena ponedeljkom
-
Različito radno vreme tokom nedelje
Kreditne kartice: Međunarodne kreditne kartice Visa, Master Card, Diners, American Express i druge prihvaćene su u većini prodavnica, hotela i restorana.
Internet: Internet kafići su česti u urbanoj sredini. Internet državni kôd je rs.
Praznici:
Neradni praznici:
-
1 i 2 januar – Nova godina
-
7 januar – prvi dan pravoslavnog Božića
-
15 i 16 februar – Sretenje, Dan državnosti Srbije
-
1 i 2 maj – Praznik rada
-
11 novembar – Dan primirja
-
Pravoslavni Uskrs – od Velikog petka do drugog dana Uskrsa
Na neradne praznike otvoreni su samo prodavnice i institucije nakon radnog vremena. Ako drugi dan dvodnevnog praznika padne u nedelju, tada je i ponedeljak neradni dan.
Svi građani Srbije imaju pravo na neradne praznike povodom verskih praznika, u zavisnosti od njihove vere.
-
Za hrišćane: Božić i Uskršnji praznici
-
Za muslimane: prvi dan Ramazanskog Bajrama i Kurban Bajram
-
Za Jevreje: prvi dan Jom Kipura
Srpska pravoslavna crkva računa svoje verske praznike prema starom, julijanskom kalendaru, koji kasni 14 dana u odnosu na gregorijanski kalendar.
Radni praznici:
-
27. januar – Dan Svetog Save, Dan duhovnosti
-
22. april – Dan sećanja na Holokaust
-
9. maj – Dan pobede
-
28. jun – Vidovdan
ZAŠTO POSETITI SRBIJU?
...zemlja iznenađujućih kontrasta... Još od davnina putnici su ostavljali pisane zapise u kojima opisuju Srbiju kao zemlju zbunjujućih kontrasta i predivne lepote koja budi maštu i strasti svih koji kroče na njenu teritoriju. Oni koji traže avanturistički odmor van utabanih staza naći će Srbiju izuzetno gostoljubivom. Zemlja se ponosi predivnim nacionalnim parkovima, spa centrima i nekim od najboljih skijališta u Evropi tokom zimskih meseci. U pejzažu ove zelene zemlje nalaze se alpske livade, neprohodne šume, sjajne pećine od krečnjaka, udaljeni manastiri, planinska jezera, vrela i polja divljeg bilja. Srbija je definitivno turistička destinacija budućnosti i pruža turistima zaista toplu i gostoljubivu dobrodošlicu.